|
 |
 |
| LSV-ZR: |
Dobrodošli na zvanični sajt LSV ZRENJANIN!
|
 |
OMLADINA
|
JASMINA RADOJEVIĆ
Rodjena 21. decembra 1983. godine u Somboru. Zavrila srednju Tekstilnu kolu u Zrenjaninu.
Na radnom mestu knjigovodje radi u Zadruzi knjigovodja i informatičara .
Član LSV od 2003. godine a novembra 2004. godine postala predsednik omladinske organizacije stranke u Zrenjaninu
Od aprila 2005. godine obavlja funkciju koordinatora omladine za Srednji Banat.
EGETE ATILA
Rodjen 11. avgusta 1984. godine u Zrenjaninu. Tu je zavrio srednju tehničku kolu.
Zaposlen u Brodoremontnom drutvu «Toler» u Tivtu.
Član LSV od 2003. godine.
Sada je na funkciji potpredsednika omladine i predsednika Mesnog odbora «Centar».
Član je Gradskog odbora LSV Zrenjanin.
|
 |
|
 |
|
 |
| |
|
|
| |
PROGRAM OMLADINE LIGE SOCIJALDEMOKRATA VOJVODINE
u kome elimo da izgradimo demokratsko drutvo solidarnosti, slobode, jednakosti, socijalne pravde u kojem će obrazovanje biti dostupno svima. elimo drutvo u kojem će dostojanstvo mladih biti zagarantovano socijalnom, pravnom i ekonomskom sigurnoću.
Svesni smo problema sa kojima se mladi u Vojvodini svakodnevno suočavaju. Problemi nezaposlenosti, nemogućnosti reavanja stambenih pitanja, obrazovanja, drutvene marginalizacije, vojne obaveze, kao i mnogi drugi veoma su teki, ali duboko smo uvereni da samo mladi ljudi svojim angaovanjem i delovanjem mogu da promene takvu situaciju i izgrade drutvo u kakvom ele da ive.
Na rad i nai ciljevi odredjeni su stalnom borbom za autonomiju Vojvodine i potovanjem osnovnih načela socijaldemokratije:
• Slobode
• Ravnopravnosti
• Solidarosti
• Pravičnosti
• Javnosti
OSNOVNI CILJEVI LSVO
AUTONOMIJA VOJVODINE
Autonomija Vojvodine je interes svih gradjana Vojvodine i njihovih potomaka, bez obzira na njihovu versku, nacionalnu, zavičajnu, polnu, socijalnu, političku ili bilo koju drugu pripadnost ili opredeljenje.
Vojvodina je uvek bila specifična, multinacionalna, geografski i ekonomski integrativna, a istorijski i kulturno celovita evropska regija. Tokom svoje istorije, ona je uvek u manjoj ili većoj meri bila podvrgnuta ekonomskoj eksploataciji, zanemarivanju njenih interesa i nasilnom menjanju etničkog sastava.
Uvereni smo da o interesima i sudbini Vojvodine treba da odlučuju gradjani Vojvodine, jer oni su ti koji te interese dele i čija je sudbina u pitanju.
U Vojvodini ivi 26 različitih nacionalnih grupa. U njoj ne smeju postojati privilegovane nacionalne zajednice, bez obzira na brojnost njihovih pripadnika.
Stoga se zalaemo za:
• Autonomnu Vojvodinu sa zakonodavnom, izvrnom i sudskom vlasti
• Zaustavljanje dalje ekspolatacije i sistematskog potcenjivanja vrednosti rada njenih gradjana
• Zaustavljanje daljeg naruavanja medjunacionalnih odnosa i povratak tolerantnog suivota
• Osnivanje dvodomog parlamenta u kom bi Vojvodina, u veću konstitutivnih jedinica, mogla da titi svoje interese i ravnopravni status bez preglasavanja
• Vojvodinu u kojoj je ostvareno pravo svakog pojedinca na različitost.
MIR
LSVO se oduvek zalagala protiv rata i svakog drugog oblika nasilja. Bili smo svedoci vremena u kome su mladi ljudi masovno slani u rat da ginu za nejasne ciljeve koje je pred njih postavljao i kao istorijske istine predstavljao tadanji reim. Čitave generacije mladih sposobnih ljudi bile su indirektne ili direktne rtve ratova na prostorima bive Jugoslavije. Liga socijaldemokrata Vojvodine, a samim tim i njena omladinska organizacija, jedina je organizacija koja se od samog početka suprotstavljala ratu i javno na razne načine istupala protiv njega.
Smatramo da je mir jedna od osnovnih odrednica na kojima se moe graditi moderno i demokratsko drutvo. Mir se temelji na slobodi, pravdi, ravnopravnosti, ostvarivanju i potovanju ljudskih prava, a ključna stvar u izgradjivanju mira i stabilnosti je razbijanje predrasuda, koje jo postoje medju ljudima u celom regionu.
Zato je jedan od osnovnih zadataka LSVO da se bori protiv svake vrste predrasuda, bilo da su one nacionalne, verske, polne, zavičajne ili bilo kakve druge.
ANTIFAIZAM
Antifaizam je svetski pokret u čije je temelje utkano zajedničko nastojanje i delovanje u pravcu borbe protiv uspostavljanja bilo kakve diktature i osiguranje osnovnih prava pojedinaca, grupa i naroda.
Jedan od osnovnih zadataka LSVO je prikazivanje mladim ljudima u Vojvodini i Srbiji da je faizam i dalje iva pojava i skretanje panje mladih ljudi na njegovu sveprisutnost u naem drutvu i na politučkoj sceni Srbije. Ukazivanje na ozbiljnost ovog problema jedan je od prvih koraka pri njegovom reavanju.
LSVO se zato otro suprotstavlja netoleranciji, diskriminaciji, ekstremizmu, nacionalnoj isključivosti i ovinizmu, pogotovo medju mladim ljudima. Ne bojimo se da se suprotstavimo organizacijama u Srbiji koje u svojim programima i načinom delovanja propagiraju faističke ili nacističke ideje, iako neke od njih medju mladima u Srbiji uivaju veliku popularnost.
Za razliku od ostalih stranaka na političkoj sceni Srbije LSV i LSVO ne vode populističku politiku i nikada ne odustaju od svojih principa i ciljeva zarad skupljanja političkih poena i sticanja popularnosti u biračkom telu.
POTOVANJE LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA
Stava smo da je sloboda osnovno parvo svakog pojedinca, a ne privilegija odredjenih pojedinaca ili drutvenih grupa. Bez ostavrenja prava na slobodu svakog člana zajednice ne moemo govoriti o modernom, razvijenom i demokratskom drutvu.
Smatramo da su ljudska prava ostavrena samo tamo gde su svi gradjani u svakoj situaciji tretirani jednako, bez obzira na sve njihove medjusobne razlike.
Protivimo se svim oblicima represije, postojećim stereotipima koji ne ukazuju na jednaku vrednost svih ljudi; rasnoj, nacionalnoj, etničkoj, kulturnoj, jezičkoj, starosnoj, polnoj, verskoj, klasnoj i drugoj netrpeljivosti. Posebno ćemo se boriti za punu slobodu izraavanja i na javno okupljanje, prava ena, prava deteta, prava nemoćnih gradjana i prava manjina.
Zalaemo se i zalagaćemo se za promovisanje tolerancije, solidarnosti i ravnopravnosti u naem drutvu i za uspostavljanje ovih vrednosti kao optih medju mladima.
PROGRAM
POLITIKA
Uspeh i dinamičnost u reavanju problema na koje nailaze mladi ljudi nije moguć bez organizovanja interesnih organizacija, udruenja ili neformalnih grupa, koje bi skretale drutvenu panju na probleme mladih i na njihovo bre i efikasnije institucionalno reavanje.
Cilj nam je da izgradimo jaku organizaciju koja će se nametnuti starijima i postati ravnopravan partner u donoenju odluka, kako bi se to većem broju mladih omogućilo učestvovanje u javnom ivotu i procesu donoenja odluka.
Poto mislimo da je organizovanje jedan od osnovnih preduslova za ostvarenje interesa i prava mladih, i za potpunu afirmaciju u drutvenoj zajednici zahtevamo:
• Potpunu slobodu organizovanja i delovanja organizacija mladih
• Isključivo slobodnu volju učlanjavanja u svaku organizaciju
• Sveoptu integraciju mladih u sve drutvene tokove
• Odbijanje svih oblika ideoloko-političke manipulacije mladima.
OBRAZOVANJE
Obrazovanje predstavlja osnov prosperiteta jednog drutva.
Obrazovanje treba da bude javno, dostupno svima i oslobodjeno svih ideolokih i religioznih sadraja. U svojoj osnovnoj formi ono treba da slui profesionalnoj i socijalnoj promociji svakog pojedinca. Njegova načela treba da streme razvijanju kritičke moći rasudjivanja i sposobnosti za objektivne i racionalne uvide, saznanja i odlučivanje. Obrazovanje kao svoj zadatak mora imati i razvijanje praktičkih sposobnosti svakog pojedinca kao samostalne osobe da svoje talente, ideje, sposobnosti i usvojena znanja praktično realizuje, unapredjuje i javno promovie u profesionalnoj ili javnoj sferi.
Smatramo da obrazovni sistem treba da se temelji na stvaralačkom izrazu i razvoju ličnosti.
Iz tih razloga zalaemo se za:
• Optu i temeljitu reformu sadanjeg obrazovnog sistema
• Prilagodjavanje obrazovnog sistema svetskim standardima
• Depolitizaciju univerziteta i celokupnog kolstva
• Pruanje mogućnosti svakom da uči istoriju i knjievnost vlastite nacionalne grupe
• Veća ulaganja u obrazovni sistem
• Omogućavanje učenicima/studentima da vie učestvuju u procesu obrazovanja
• Aktivniji pristup reavanju problema mladih sa invaliditetom u procesu obrazovanja
• Veću drutvenu brigu o mladima koji rano naputaju kolovanje da bi se otkrili uzroci, pozadina i moguća reenja ovog problema
• Obrazovanje o civilnom drutvu, o zatiti okoline, seksualno obrazovanje, obrazovanje o opasnostima narkomanije
• Istraivački pristup nastavi u kome bi interakcija izmedju predavača i studenata bila na daleko većem nivou
• Isključivanje veronauke iz nastavnih planova i programa u kolama
ZAPOLJAVANJE
Smatramo da je pravo svakog pojedinca je da vlastitim radom ostvaruje mogućnost zapoljavnja, zarade i dostojnog ivota.
Na putu ka ostvarivanju ciljeva mlade ljude čekaju ozbiljne prepreke prepune velikih razočarenja: veliki broj nezaposlenih mladih ljudi, od kojih mnogi imaju visoke kvalifikacije; uniteno okruenje i iskoriteni resursi; neefikasne i trome ustanove sistema, usredsredenje na samoodranje; nasledno drutveno mnjenje kojem je najpreča stvar negovanje nacionalnog primitivizma; politika, koja tei odranju postignutih drutvenih privilegija.
Pravo na rad je ljudsko pravo. Dunost demokratske i socijalne drave je da obezbedi punu zaposlenost. Nezaposlenost nije problem sa kojim se suočava samo pojedinac. Ona pogadja sve sfere drutva. Zbog toga je neophodno stvoriti mogućnost da se ovaj problem reava planski i političkim sredstvima.
Takodje smatramo da je neophodno obezbediti minimum socijalne sigurnosti, koja će mladima bez zaposlenja omogućiti da ne izgube kako samopouzdanje u sebe tako i osećaj solidarnosti i uverenje o brizi zajednice u kojoj treba da provode ivot i kojoj treba da doprinose. Mladima koji se uključuju u svet rada treba pruiti pomoć različitim oblicima simulacije za zapoljavanje i povlasticama za otpočinjanje privatnog biznisa (putem ponude povoljnih kredita, poreskih olakica, kao i povoljnih uslova pri kupovini sredstava i opreme za rad...). Posebnu pomoć treba pruiti mladim bračnim parovima kao i mladim porodicama pri reavanju stambenih i drugih problema na koje nailaze.
Smatramo da je neophodno, nasuprot dosadanjem stihijskom pristupu reavanju ovoga problema, preduzimanje zajedničkih i koordiniranih mera svih relevantnih drutvenih činilaca kako bi se, pre svega, ustanovio uvid u mogućnosti drutvenog razvoja.
Ove mere, pored brige o poboljanju zaposlenja, trebalo bi kao početnu tačku da imaju sledeće principe:
• Sprečavanje bilo kakve diskriminacije prilikom zapoljavanja
• Formiranje posebnih programa za zapoljavanje mladih ljudi
• Ukidanje načina zapoljavanja po principu moralno-političke podobnosti
• Stvaranje humanijih uslova rada
• Propagiranje novih socijalnih i kulturnih trendova. U sagledavanju irine i trajanja radikalnih promena uočljivo je da će masovna nezaposlenost ostati jedan od sredinjih problema naeg drutva ukoliko nema nove politike rada koja bi bila primerena obezbedivanju prava na rad.
SOCIJALNA POLITIKA
Smatramo da socijalna politika mora garantovati socijalnu pravdu i svim članovima drutva osigurati socijalnu sigurnost. Socijalna politika podrazumeva posebnu brigu o odredjenim slojevima stanovnitva, o slabim, nemoćnim osobama, zatim osobama koje su zbog nezaposlenosti i nesposobnosti za rad nezbrinute.
Stava smo da socijalna politika posebnu brigu treba da vodi o deci, mladima, samohranim mladim roditeljima i starijim sugradjanima; socijalno ugroenoj ili nezbrinutoj deci i o deci i mladima invalidima. Drava treba da obezbedi deci i mladima minimalnu ekonomsku sigurnost i da im omogući pomoć prilikom kolovanja (besplatni udbenici za socijano ugroene učenike, pokrivanje putnih trokova koje učenik/student ima prilikom dolaska u kolu/na fakultet...)
Socijalna politika mora snanije delovati u pravcu brige o osobama sa invaliditetom i o njihovom to aktivnijem uključivanju u ivot zajednice. Smatramo da dravna socijalna politika treba osobama sa posebnim potrebama da omogući da se osećaju kao zaista ravnopravni članovi zajednice.
Zalaemo se za adekvatnu socijalnu pomoć nezaposlenima, kako onima koji su trajno ili privremeno nezaposlni, tako i onima koji su nezaposleni protiv svoje volje.
Kao mladi smatramo neophodnim da sistem socijane brige obuhvata i starije i nemoćne članove drutva i da im osigura dostojanstvenu starost.
PORODICA
Porodica je temelj svakog drutva, ali moderno drutvo zahteva redefinisanje pojma porodice i braka. Zalaemo se za pozitivno vrednovanje i zatitu porodica samohranih majki i očeva i njihove dece.
Zalaemo se za ravnopravnost svih članova porodice i zatitu svakog člana od strane pravnog poretka. Pritom naročito mislimo na prava dece. Najotrije se suprotstavljamo svakom obliku nasilja nad decom i traimo otre sankcije za takav oblik ponaanja odraslih.
Nasilje u nporodici velik je problem u naem drutvu i smatramo da ono one moe biti posmatrano kao privatni problem, kao to je do sada bila praksa, već da je svako nasilje problem drutva i da ono mora znati da na njega reaguje na pravi način. Podravamo sve aktivnosti usmerene na sprečavanje nasilja u porodici i zalaemo se za veću zatitu onih koji su rtve tog nasilja.
Drimo da je neophodno izraditi programe za pomoć mladim porodicama. Ti programi obuhvatali bi pomoć pri reavanju stambenih pitanja, sigurnost zaposlenja i fleksibilnost radnog vremena mladih roditelja, osiguravanje adekvatne brige o deci i slično.
RAVNOPRAVNOST POLOVA
(ravnopravnost ena i mukaraca)
Borimo se za drutvo bez privilegija, u kojem bi svi ljudi - ene i mukarci - iveći zajedno u ravnopravnosti, slobodi i solidarnosti, imali pravo da slobodno deluju u svim područjima drutva. U njemu će, nakon plaćenog rada, kućnih i porodičnih dunosti, imati dovoljno slobodnog vremena i energije za obrazovanje, umetnost, sport, dokolicu.
Zbog toga elimo drutvo koje neće vie biti podeljeno predrasudama o mukom ili enskom načinu poslovanja i razmiljanja; u kojem visoko vrednovan plaćeni rad neće biti privilegija samo mukaraca, preputajući potcenjene kućne i porodične obaveze eni u kojem jedna polovina populacije neće dominirati nad drugom.
Glavna prepreka punoj ravnopravnosti polova su nasledjene tradicionalne norme i ostaci patrijarhane kulture koji su preiveli u svesti mnogih ljudi, a koji enu stavljaju u podredjen poloaj, vezujući je za domaćinstvo i reproduktivni proces.
LSVO će se boriti za eliminisanje svih vrsta obespravljenosti ena, za bre prevladavanje patrijarhalnih odnosa, za ravnopravno učeće ena u privrednom i drutvenopolitičkom ivotu podrazumevajući pritom sve nivoe odlučivanja, za izjednačavanje uslova za razvoj ličnosti, za zatitu ena od seksualnog zlostavljanja i nasilja u porodici, za ostvarivanje prava na slobodno radjanje i protiv svakog drugog iskorićavanja ena.
Miljenja smo da se bez promena odnosa prema enama i prevazilaenja nasledjenih drutvenih barijera, preoblikovanja tradicionalnih predrasuda ne moe govoriti o gradjanskom drutvu.
NACIONALNA RAVNOPRAVNOST
Stabilnost i demokratski razvoj u svakoj zemlji zavise od stepena i kvaliteta uivanja osnovnih ljudskih prava i sloboda, pa samim tim prava etničkih, nacinalnih, jezičkih, verskih i seksualnih manjina. Zato LSVO smatra da je pravo svakog naroda pravo na samoopredeljenje i nacionalnu ravnopravnost.
Vojvodina je i nakon vie talasa kolonizacija posle 1945. godine i poslednjih prouzrokovanih ratovima na prostorima bive SFRJ uspela da sačuva svoju vieetničnost, multikulturalizam i vienacionalnost. iveći u takvoj sredini smatramo da pripadnici manjinskih naroda moraju kao pojedinci imati ista prava kao i pripadnici većinskog naroda, medjutim, kako pravila o pravima manjinskih naroda danas imaju univerzalan karakter i odredjuju se kao zabrana diskriminacije gradjanina kao i garantovanjem prava koja obezbedjuju posebnosti po kojima se gradjanin kao pripadnik manjinskog naroda razlikuje od većinskog stanovnitva, stava smo da mora preovladati shvatanje da se o pravima pripadnika manjinskih naroda ne sme govoriti samo kao o pravima pojedinaca već da se radi o kolektivnim pravima jer se odredjena prava mogu koristiti jedino kao kolektivna.
Pripadnicima manjinskih naroda mora se pomoći u ostvarivanju njihovih kolektivnih prava kao to su pravo na upotebu svog jezika i pisma, na negovanje kulturnih tradicija, na slobodno političko organizovanje, na političku zastupljenost u javnom ivotu, na nesmetanu kulturnu, izdavačku i naučnu delatnost na svom jeziku, pravo na sopstvene kole i kolske programe, simbole i zastave, kontakte sa zemljom maticom i informisanje na svom jeziku.
RELIGIJA I CRKVA
Gradjani imaju pravo da slede bilo kakvo versko učenje i da ive po njemu ukoliko se to ne protivi optem dobru. Versko opredeljenje ne moe biti zapreka ni izvor privilegija za bilo koju funkciju i bilo koje radno mesto u drutvu. Crkve i verske zajednice se ne meaju u politiku, iako imaju pravo suditi o političkim stvarima gde to trae prava čoveka i mir medju ljudima.
LSVO podrava punu slobodu religioznih opredeljenja svakog gradjanina, to podrazumeva kako slobodno upranjavanje religije tako i to da kola i drava ne smeju nikom nametati verska uverenja. To je razlog zbog koga LSVO smatra da učenje o verskim dogmama ne treba da bude deo aspektnoobrazovnih ustanova ni njihovih programa, kao i da verske organizacije ne treba da učestvuju u komunikaciji koja izlazi van verskih okvira.
EVROPSKA UNIJA
Jedna od mnogobrojnih posledica vladavine reima koji je je bio na vlasti devedesetih godina upravo je i potpuna izolacija Srbije i njeno iključenje iz svetskih i evropskih tokova. Neprekidna vodjenja ratova, antievropska politika koja je sprovodjena, samoizolacija od savremenih evropskih tokova i izbegavanje obaveza koje su preduslov za prijem u Evropsku uniju rezultirali su optim drutvenim nazadovanjem, stvaranjem negativnog stava o Evropi medju stanovnitvom i antipatijama u drugim evropskim dravama prema Srbiji i njenim gradjanima.
Iako se načelno sve stranke na političkoj sceni Srbije zalau za priključivanje Srbije evropskim tokovima, veoma malo je onih koji su zaista spremni da preduzmu korake koji će direktno do toga dovesti.
Smatramo da integracija Srbije u Evropu podrazumeva pre svega suočavanje sa ratnim zločinima i promenu odnosa koji drava Srbija ima prema zločincima od kojih znatni broj boravi na teritoriji Srbije. Ovo se mora sprovesti radi individualizacije krivice i sklanjanja ovog velikog tereta sa celokupne drave i svih njenih gradjana. Oni koji su, navodno u nae ime, počinili stravične zločine na području bive Jugoslavije i Kosova i Metohije moraju se nazvati imenom i prezimenom, jer je to jedini način da krivica spadne sa celog naroda.
Druga prepreka koja stoji na putu uključivanju zemlje u evropske i svetske tokove su nedefinisani odnosi u Dravnoj zajednici Srbija i Crna Gora. Stava smo da je Dravna zajednica nefunkcionalna, da drave članice jedna drugu sputavaju i da to koči integraciju i Srbije i Crne Gore. Zbog toga smatramo da bi Srbija i Crna Gora trebalo da redefiniu svoje odnose i prvenstveno sledeći dravne interese formiraju zajednicu koja će im omogućiti evropske integracije.
Treći problem sa kojim se Srbija suočava na svom putu ka integraciji u Evropu i prijemu u Evropsku uniju je pitanje statusa Kosova i Metohije. LSVO ne odustaje od podravanja ideje multietničkog Kosova i Metohije koje podrazumeva povratak svih izbeglih i raseljenih lica i obnovu njihove unitene imovine. Otro se protivimo kantonizaciji Kosova i Metohije koju predlae Vlada Republike Srbije. Narodi Kosova i Metohije imaju za cilj da jednog dana budu deo ujedinjene Evrope u kojoj će iveti zajedno sa svim ostalim narodima. Zbog toga smatramo da se ne sme odustati od multietničkog principa, jer bi se na taj način uzdrmale ne samo osnove Evropske unije već bi se napravio i opasan presedan koji bi imao katastrofalne posledice. Snano podravamo medjunarodnu zajednicu na čelu sa Ujedinjenim nacijama u njihovim naporima za demokratizaciju Kosova i Metohije. Isto tako, smatramo da su svi politički faktori na Kosovu i Metohiji u proteklih pet godina pokazali da nisu dovoljno zreli za funkcionisanje, čak ni u okviru protektorata. Zbog toga traimo da se nadlenost institucija na Kosovu i Metohiji, pogotovo onih koje su vezane za bezbednost, stavi pod kontrolu Medjunarodne zajednice, a da se odluka o konačnom statusu Kosova i Metohije prolongira na neodredjeno vreme i da se o tome eksplicitno izveste svi politički faktori na Kosovu i Metohiji i u Srbiji.
Četvrta stvar koju drava Srbija treba da ispuni na svom putu u Evropu je uskladjivanje vaećih propisa sa propisima koji vae u zemljama članicama Evropske unije. Tu pre svega mislimo na: poresku politiku i socijalnu politiku.
LSVO se zalae za «evropeizaciju» drutva. Srbija se mora aktivno uključiti u evropski integracijski proces i početi da ispunjava sve uslove za pristupanje Evropskoj uniji. Smatramo da tek ispunjenjem svih ovih uslova Srbija moe postati ozbiljan kandidat za ulazak u Evropsku uniju. Ovo nije bitno samo zbog prijema Srbije u Evropsku uniju, već i zbog samih gradjana Vojvodine i Srbije.
SUOČAVANJE SA TERETOM RATNIH ZLOČINA
LSVO smatra da je jedan od koraka ka demokratizaciji drutva stvarni obraun sa nacionalizmom, njegovim nosiocima kao i sagledavanje dubine zločina koji je u ime nacionalizma počinjen. Zato se LSVO zalae za sudjenje ratnim zločincima po jedinstvenim kriterijumima bez obzira iz koje zemlje zločinci dolaze
VOJSKA
Zalaemo se za mir u regiji i u svetu, za otklanjanje upotrebe sile u medjunarodnim odnosima. elimo da mladi ljudi nikada vie ne gube ivote u suludim ratovima bilo kog reima.
Stoga se zalaemo za:
• Uklanjanje politike iz vojske, kao i smanjenje sprovodjenja vojnih akcija u funkciji postizanja mira
• Profesionalizaciju vojske
• Smanjenje vojnog roka do profesionalizacije vojske
• Izjadnačenje duine sluenja vojnog i civilnog roka
• Da gradjani Vojvodine slue vojni rok na teritoriji Vojvodine
KULTURA
Kultura je činilac i izraz napretka, u njoj se izraavaju vrednosti drutva.
Kultura treba da bude nezavisna i sasvim samostalna u odnosu na bilo koju pojedinačnu i ideoloki predodredjenu grupu koja ima drutvenu moć ili vlast.
Smatramo da kulturna politika mora biti odredjena pluralnim karakterom i jedinstvom kulturnih različitosti.
Zato zahtevamo:
• Podsticanje različitih vidova stvaralatva kulturnih delatnosti
• Stvaranje prostora za stvaralotvo mladih ljudi
• Obezbedjivanje fondova za podrku kreativnih i mladih umetnika
• Zatitu i podsticanje alternativnih kulturolokih pravaca
• Uvaavanje svih kulturolokih posebnosti
INFORMISANJE
LSVO se protivi svakoj cenzuri informisanja, ali i svakoj zloupotrebi medija, neistinitom predstavljanju i tumačenju informacija, neodgovornoj upotrebi medija u cilju primitivne propagande svake vrste kao i upotrebi medija u izraavanju mrnje prema drugim narodima.
LSVO se zalae i podravaće svaku demokratsku organizaciju sredstava javnog informisanja čime će se stvoriti uslovi za objektivnost informisanja i dostupnost informacija svim gradjanima.
ZDRAVSTVO
Zdravlje mladih povezano je sa socio-ekonomskim razvojem drutva, ali i individualnim razvojem mladih koji su veoma podloni brzim promenama u fizičkom, emocionalnom, psiholokom, socijalnom i duhovnom razvoju to je neophodno imati na umu osmiljavajući mere za vii nivo zdravlja mlade populacije.
Narkomanija, alkoholizam, puenje, zarazne bolesti i zagadjena ivotna sredina, nedovoljna zdravstvena zatita i neinformisanost sastavni su deo okruenja u kom ivi mlada populacija. Ovakva situacija se moe promeniti stalnim edukativnim pristupom mladima putem stalnih edukativnih programa, rehabilitacijskih programa, poboljavanja zakonodavstva, kvalitetne primarne zdravstvene zatite, podtsicanjem amaterskog sporta i slični merama.
LSVO se zalae za kompletnu zdravstvenu zatitu osobe. Bez obzira na pol, naciju, veru i rasu, kao i za pojačanu ulogu zdravstvenih ustanova koje se bave preventivnom medicinom unutar populacije mladih.
LSVO podrava preventivne programe odvikavanja od zavisnosti bez moralnih osudjivanja i uz učeće mladih u kreiranju i sprovodjenju tih programa i akcija, kao i za pruanje savetodavne i informativne pomoći mladima koji su pogodjeni problemom zavisnosti, proirenje brige o zavisnicima, psihičkim bolesnicima i obolelima od AIDS-a. Podravamo uvodjenje zdravstvenog i seksualnog obrazovanja u kolama u okviru posebnih nastavnih predmeta.
SPORT
Sport je sastavni deo kulture i na stav je da upranjavanje sporta ne treba da bude privilegija. Smatramo da prednost treba pruiti “masovnom sportu” ili rekreativnom sportu. Ali podravamo i takmičarski sport u onoj meri u kojoj on ne slui nasilju nad ljudskim dostojanstvom, već obezbedjuje ispoljavanje individualnih sposobnosti sportiste.
EKOLOGIJA
LSVO je miljenja da je potrebna smiljena politika podizanja ekolokog nivoa svesti gradjana i to ne samo na nivou drave već i u svakodnevnom ivotu.
LSVO smatra da nema slobodnog drutva ukoliko je ugroeno neko od osnovnih prava (aktuelnih ili budućih generacija) gradjana, kao to su prava na zdravu sredinu, zdrav ivot, kao i zdrave uslove privredjivanja. Dosadanjom ekspanzijom takvih oblika proizvodnje koji predstavljaju opasnost za sve oblike ivota i naruavaju ravnoteu u biosferi, u pitanje je doveden bioloki opstanak, kako prirodnih vrsta, tako i celokupnog drutva i njegove sredine.
Odnos prema prirodi mora biti menjan izgradjivanjem ekolokih projekata za sve učesnike privrednog procesa tako da se racionalno i umereno koristite prirodna dobra, a privredni razvoj dovede u sklad sa čitavim ekosistemom.
S obzirom na to da su organizovana, celovita, ekoloki usmerena privredna i socijalna politika i smiljena zatita ivotne sredine preduslovi za stvaranje ekoloke svesti, u sprovodjenju ekoloke politike LSVO će saradjivati sa odgovarajućim nevladinim i drutvenim organizacijama.
MEĐUNARODNA SARADNJA
Velika panja u LSVO posvećena je njenim aktivnostima na medjunarodnom, planu, saradnji sa srodnim organizacijama iz regiona, Evrope i sveta i nastupu LSVO na medjunarodnim skupovima i sastancima.
LSVO je član IUSY-a (Socijalističke internacionale mladih) u kome ima status člana posmatrača. U okviru ove organizacije dalje aktivnosti LSVO će biti usmerene na prijem u punopravno članstvo. Sa IUSY-em LSVO razvija odnose i intezivira saradnju putem učeća u kampanjama koje IUSY organizuje, iniciranjem kampanja, učeća u izradi zvaničnih dokumenata koje ova svetska organizacija donosi, učeća na medjunarodnim sastancima, susretima i seminarima ili njihovom organizacijom.
Razvijanje bilateralnih odnosa sa susednim organizacijama prioritet je delovanja LSVO na medjunarodnom planu. Uzevi u obzir odnose sa nekima od susednih zemalja, koji nisu uvek bili dobri, LSVO smatra da su upravo mladi ljudi ti koji moraju pokrenuti inicijativu da se relano i otvoreno prevazidju sukobi iz prolih vremena, kako bismo stvorili uslove za saradnju budućih generacija.
LSVO podrava sve one drutvene organizacije koje se bore za ciljeve koji su spojivi ili identični sa programskim opredeljenjima LSVO, a zainteresova je i za organizovanje pomoći drutvima penzionera, invalida, kao i za saradnju sa humanitarnim, kulturnim, sportskim, ekolokim i svim drugim udruenjima čijim projektima je cilj razvoj boljeg drutva.
| |
|
|
|
 |

www.lsv.org.yu

zastava Vojvodine

grb Vojvodine

www.zrenjanin.org.yu
|
| |
Copyright (c) 2005.
Liga Socijaldemokrata Vojvodine-Zrenjanin
Obrada originalnog web dizajna LSV (Dejan Čapo) Priprema teksta (D. Nedeljkov-Brada)
Sva prava zadrana.
|
|
|
| |
|
|
|
|
| | |